Nož je vjerojatno prvi alat kojim se čovjek počeo koristiti, još prije osvita civilizacije. Kameni i koštani noževi prethodili su onima izrađenim od bronce, željeza i čelika, a danas i od kevlara i keramike. Nož je pratitelj ljudske civilizacije i s njom se razvijao i razvija se i danas. Isto tako, nož je bio i prvo oružje kojim su se ljudi koristili, a kao pomoćno oružje prisutan je u naoružanju od praskozorja ljudske civilizacije do danas. Kako je evoluirala civilizacija, tako je evoluirao i nož, razvijajući se u različitim smjerovima (različite vrste civilnih i vojnih noževa) i prilagođavajući se pojedinim namjenama (ronilački, lovački, ribarski, kuhinjski noževi…). Evolucija je nožu kao primarnom alatu dodala različite dodatke poput izvijača, turpija, vadičepa i sličnih, stvorivši novu vrstu – džepne alate, kod kojih često nož nije primaran alat, ali je džepni alat bez njega nezamisliv.
Većina čitatelja Urban Gadgettea svakodnevno nosi sa sobom u svojim džepovima, pojasnoj torbici ili ruksaku džepni alat poput “Leathermana”, švicarski džepni nožić ili običan džepni nož. Bez obzira na to što sa nalazi u našim džepovima, svatko od nas koji svakodnevno nosimo svoje male pomoćnike barem se jednom upitao da li je ta naša spravica, često nemalo plaćena ujedno i legalna, te kako bismo se mogli provesti ukoliko se nađemo u situaciji da nadležnim tijelima moramo objašnjavati što imamo u džepovima. U tu svrhu navirili smo se u Zakon o oružju (“Narodne novine” broj 63/07, 146708, 59/12), kako bi provjerili stav zakonodavca o tom što se smatra hladnim oružjem. Sukladno odredbama sadržanim u članku 5. stavku 1. točci 5 propisano je da se pod pojmom Hladno oružje smatraju bodeži, kame, mačevi, sablje, bajunete i skakavci čije se sječivo nalazi pod pritiskom sabijene opruge, a iz drške iskaču pritiskom na puce ili polugu boksera i metalnih zvjezdica za bacanje, bez obzira na dužinu oštrice ili skrivene oštrice, bokseri te druga potajna oružja sa skrivenim oštricama (oružni štapovi, oružni kišobrani i sl.). Hladnim oružjem smatraju se i predmeti pogodni za nanošenje ozljede.
Nedorečenost
Iako definicija ostavlja prostora za dodatna poboljšanja (autor smatra da je pojam hladnog oružja trebalo dodatno proširiti, te razdvojiti pojedine vrste hladnog oružja, obzirom na okolnost da bokser ne može biti korišten kao alat, za razliku od džepnog noža), možemo konstatirati da je zakonodavac ovom pomalo šepavom normom ipak donekle definirao pojedine kategorije sredstava koja se smatraju oružjem,vodeći se pri tome primarnom namjenom takvih sredstava, a to je nanošenje ozljeda, pa samim time priječi njihovo nošenje. To su prije svega različiti primjerci vojnog hladnog oružja (bajoneti, mačevi, bodeži i sl.) čija je osnovna namjena zadavanje ozljeda i koja gotovo da i nisu upotrebljiva u druge svrhe (“parizer” možete narezati i sabljom, ali za taj posao postoje i pogodnije oštrice). U ovu kategoriju spadaju i automatski džepni noževi (tzv. “skakavci”), a za sva ova sredstva zakonodavac je izričit u kriterijima duljine ili prikrivenosti oštrice.
Napominjemo da se zakonodavac u ovoj definiciji nije osvrnuo na preklopne džepne noževe koji su po svojim karakteristikama tipično borbeni noževi (npr. karambit), zbog čega smatramo da bi zakonsku definiciju trebalo proširiti.
Ono što brine je nedostatno obrazložena odredba da se hladnim oružjem smatraju i predmeti pogodni za nanošenje ozljede. Odredba je naprosto preširoka i rastezljiva, do te mjere da se hladnim oružjem može smatrati i svilena ženska pašmina (nemojmo se zavaravati, jedan od načina na koji su turski sultani bili likvidirani bio je davljenje svilenim gajtanom). Iako je svima jasno da se po gradu nitko neće šetati sa čekićem od 500 g, znači li to da ako ste kupili sjekiru, čekić ili neki drugi alat u dućanu i isti nosite kući ujedno nosite i hladno oružje? U konačnici, ukoliko žena napadnuta od razbojnika istog udari ručnom torbicom u samoobrani, znači li to da i žensku torbicu treba promatrati kao hladno oružje? Obzirom na brojne i nepredvidive životne situacije smatramo da bi ovu odredbu ipak trebalo dodatno konkretizirati, kako bi se spriječilo manipulacije i moguće zlouporabe.
Promjene zakona
U Nacrtu prijedloga Zakona o nabavi i registraciji oružja građana, upućenog u saborsku proceduru odredbom sadržanom u članku 5. stavku 1. točci 11. Propisano je da su Hladno oružje bodeži, bokseri, bajuneti, mačevi, buzdovani, metalne zvjezdice za bacanje, bez obzira na dužinu oštrice, potajna oružja sa skrivenim oštricama (oružni štapovi, oružni kišobrani i sl.) čije oštrice ili bodlje iskaču pod pritiskom sabijene opruge ili sličnog mehanizma, te palice raznih vrsta čija je osnovna namjena nanošenje ozljeda. Hladnim oružjem mogu se smatrati i drugi predmeti pogodni za nanošenje ozljeda kada je nesporno da su za to namijenjeni. I u ovom slučaju zakonodavac nije uspio do kraja i jasno definirati pojedine pojmove, a posebno je upitna odredba po kojoj se hladnim oružjem mogu smatrati drugi predmeti pogodni za nanošenje ozljeda kada je nesporno da su za to namijenjeni.
Imajući u vidu sve navedene okolnosti, nalazimo se na vrlo nezahvalnom terenu kada govorimo o tom što je legalno i što preporučiti. Mišljenje je autora da se oružjem u smislu odredbi ovog zakona ne bi trebalo smatrati džepne multi-alate koji sadrže i nož sa oštricom do cca 10 cm, pod uvjetom da se oštrica ne može automatski aktivirati. Kao dodatnu preporuku istakli bismo i primjeren način nošenja takvog alata (diskretno nošenje u torbici ili džepovima bez vidljivog izlaganja trećim osobama). U konačnici, izbor je (kao i odgovornost za takav izbor) na svakom od nas, jer svatko od nas najbolje zna kakvo mu sredstvo treba i koja mu je osnovna namjena.
Autor: Marcel Stipaničić, dipl. iur.
